Perfekcionizam: Vrlina ili mana?

Autori znanstvenog rada su: Diana Sutlović, mag. psych. i prof. dr. sc. Zora Raboteg-Šarić
Ključne riječi: perfekcionizam; privrženost roditeljima; adolescenti

Izvorni rad: Povezanost kvalitete privrženosti roditeljima s različitim aspektima perfekcionizma kod adolescenata

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=261228

Prema teoriji privrženosti (Bolwby, 1969.; prema Berk, 2008.), kvaliteta emocionalne veze koja se razvija između djeteta i njegovog primarnog skrbnika utječe na razvoj pojedinca kroz cijeli životni vijek. Upravo zbog toga zanimalo me koji su aspekti perfekcionizma kod adolescenata s obzirom privrženosti roditeljima.

Često se susrećemo s pojmovima perfekcionist i perfekcionizam, ali što uopće ti pojmovi znače i kakvi su „perfekcionisti“?

MITOVI:  Perfekcionizam je isključivo negativan, perfekcionizam = izvrsnost,  perfekcionisti su uspješni

Karakteristike perfekcionista:

·         Smatraju da bi bili puno zadovoljniji sobom da uspiju promijeniti neke stvari.

·         Bez obzira na to što su postigli, zadovoljstvo i sreća traju puno kraće nego što su očekivali.

·         Vjeruju da se sreća i unutrašnji mir mogu postići samo ako se sve odvija po planu.

·         Ako stvari pođu po zlu, doživljavaju to kao svoju krivnju.

·         Smatraju da se rad i upornost ne računaju i da je jedino mjerilo uspjeha rezultat.

·         Izuzetno ste natjecateljski raspoloženi u gotovo svemu što rade.

·         Zamišljaju kako će vam se drugi diviti nakon što ostvare neki cilj.

Perfekcionizam se najčešće definira kao stil osobnosti koji se očituje u težnji za besprijekornošću i postavljanju prekomjerno visokih standarda, pri čemu se vlastita izvedba pretjerano kritično ocjenjuje, a vlastita vrijednost procjenjuje se na temelju uspješnosti izvedbe, korijen ima u djetinjstvu pri čemu ključnu ulogu u njegovu razvoju imaju roditelji.

Perfekcionisti imaju visoke standarde, vrednuju red i organizaciju i nastoje izbjeći pogreške te stoga teže donose odluke i poduzimaju akcije. Njima je također jako važno kako ih evaluiraju njihovi roditelji, tj. kakva su njihova prošla i sadašnja očekivanja i što im zamjeraju

Za adolescente roditelji kao figure privrženosti imaju dvije važne uloge: ulogu sigurnog utočišta kojem se vraćaju i od kojeg traže zaštitu tijekom stresnih situacija i ulogu sigurne baze koja im služi kao podrška u istraživanju okoline i razvoju vlastite neovisnosti od roditelja.

Prema teoriji socijalnog učenja, djeca i adolescenti imitiraju perfekcionizam svojih roditelja zbog čega i oni sami razvijaju perfekcionizam.

U istraživanju je sudjelovalo 350 srednjoškolaca prosječne dobi od 16 godina.

Glavni cilj ovog istraživanja bio utvrditi je li, i na koji način, kvaliteta privrženosti adolescenata majci i ocu povezana s različitim aspektima njihovog perfekcionizma te koji se aspekti perfekcionizma kod adolescenata mogu najbolje objasniti na temelju kvalitete privrženosti majci i ocu. Dodatan je cilj provjeriti jesu li adaptivni i neadaptivni aspekti perfekcionizma podjednako izraženi među adolescentima različitog roda.

Rezultati dobiveni istraživanjem pokazali su da su djevojke više organizirane od mladića, sklonije su redu i organiziranosti u odnosu na mladiće,  pri čemu su mladići privrženiji ocu u odnosu na djevojke, dok razlika u kvaliteti privrženosti majci nije značajna

Također istraživanje pokazuje da mladići biraju očeve kao figure privrženosti češće nego djevojke i u većoj mjeri im se obraćaju za savjet koji je više vezan uz njihov rod, dok djevojke imaju manje iskustava bliskosti s ocem od mladića. Nadalje, odnos kćeri i oca je u većoj mjeri obilježen sukobima oko autonomije nego odnos sina i oca.

AKO SMO TOME SVI IZLOŽENI ZAŠTO NISMO SVI PERFEKCIONISTI?

SMATRATE LI PERFEKCIONIZAM MANOM ILI VRLINOM?

Struktura vrijednosnih orijentacija i hijerarhija vrednota učenika strukovnih škola

Autori znanstvenog rada: Darko Lončarić, Sanja Tatalović Vorkapić, Učiteljski fakultet, Rijeka

Ključne riječi: vrijednosne orijentacije, učenici strukovnih škola

Izvorni znanstveni rad: Struktura vrijednosnih orijentacija i hijerarhija vrednota učenika strukovnih škola

https://www.researchgate.net/publication/236010357_STRUKTURA_VRIJEDNOSNIH_ORIJENTACIJA_I_HIJERARHIJA_VREDNOTA_UCENIKA_STRUKOVNIH_SKOLA

Ljudske vrijednost su definirane kao trajna vjerovanja koja utječu na izbor određenoga načina ponašanja . Nastaju kao rezultat socijalizacije pa je zato izrazito važno uzeti u obzir obilježja društveno strukturiranog iskustva i kulturne, stavova i ponašanja.

Stoga je sasvim razumljivo da su važan i neizostavan dio niza socijalno aktualnih tema, kao što su rasizam, politička ponašanja, društvena pravda, društvene promjene itd.

Istraživanje koje je provedeno uključuje učenike srednjih strukovnih škola, a interes proizlazi iz nekih dosadašnjih spoznaja o specifičnostima ponašanja upravo tih učenika u odnosu na njihove vršnjake koji pohađaju gimnazijske programe. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa provelo je potkraj školske godine 2003./2004. opsežno istraživanje "Nasilje u školama", pri čemu su utvrđivani opseg i obilježja nasilničkoga ponašanja kod učenika u osnovnoj školi, gimnaziji, stručnoj četverogodišnjoj i stručnoj trogodišnjoj školi. Ponašanje učenika procjenjivali su razrednici te je dobiveno da se po raznolikosti i učestalosti nasilničkoga ponašanja statistički značajno ističu srednje stručne četverogodišnje i trogodišnje škole. Dakle, ponašanje učenika može biti povezano s njihovim vrijednostima. 
Veže li se određeno ponašanje doista uz određenu školu? I jesu li strukovne škole sklonije problematičnijim ponašanjima i zašto? Brojna istraživanja bave se ovim pitanjima, a jedno od njih je i sljedeće.

Cilj istraživanja bio je utvrditi vrijednosne orijentacije reprezentativne podgrupe srednjoškolaca srednjih stručnih škola Primorsko-goranske regije.

U istraživanju je sudjelovalo 760 sudionika deset srednjih stručnih škola u Rijeci i Opatiji.

Iz rezultata eksploratorne komponentne analize izvedeno je nekoliko važnih zaključaka. Komponentna struktura upitnika primijenjenog na učenicima strukovnih škola znatno se razlikuje. Raspored tvrdnji po komponentama sugerira da učenici strukovnih škola ne diferenciraju samoostvarujuću i konvencionalnu orijentaciju. Umjesto navedene podjele, učenici uz konglomerat samoostvarujuće i konvencionalne orijentacije diferenciraju još i religijske, pacifističke i altruističke vrijednosti te vrijednosti u čijoj je osnovi zabava, autonomija i uzbuđenje. Stoga učenici srednjih strukovnih škola posebnu važnost pripisuju diferencijaciji navedenih vrijednosti.

Eksploratorna komponentna analiza pokazala je i da se na uzorku učenika strukovnih škola mogu diferencirati i specifične ležerne hedonističke vrijednosti usmjerene na autonomiju, zabavu, komfor i izazove, što možemo lako razlikovati od aktivnih hedonističkih vrijednosti s karakterom imperativa i dominacije, poput ugleda, moći, utjecaja, zarade i standarda. 

Smatrate li da su učenici strukovnih škola skolniji problematičnom ponašanju i zašto? I je li teško predavati u takvim školama?