Struktura vrijednosnih orijentacija i hijerarhija vrednota učenika strukovnih škola

Autori znanstvenog rada: Darko Lončarić, Sanja Tatalović Vorkapić, Učiteljski fakultet, Rijeka

Ključne riječi: vrijednosne orijentacije, učenici strukovnih škola

Izvorni znanstveni rad: Struktura vrijednosnih orijentacija i hijerarhija vrednota učenika strukovnih škola

https://www.researchgate.net/publication/236010357_STRUKTURA_VRIJEDNOSNIH_ORIJENTACIJA_I_HIJERARHIJA_VREDNOTA_UCENIKA_STRUKOVNIH_SKOLA

Ljudske vrijednost su definirane kao trajna vjerovanja koja utječu na izbor određenoga načina ponašanja . Nastaju kao rezultat socijalizacije pa je zato izrazito važno uzeti u obzir obilježja društveno strukturiranog iskustva i kulturne, stavova i ponašanja.

Stoga je sasvim razumljivo da su važan i neizostavan dio niza socijalno aktualnih tema, kao što su rasizam, politička ponašanja, društvena pravda, društvene promjene itd.

Istraživanje koje je provedeno uključuje učenike srednjih strukovnih škola, a interes proizlazi iz nekih dosadašnjih spoznaja o specifičnostima ponašanja upravo tih učenika u odnosu na njihove vršnjake koji pohađaju gimnazijske programe. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa provelo je potkraj školske godine 2003./2004. opsežno istraživanje "Nasilje u školama", pri čemu su utvrđivani opseg i obilježja nasilničkoga ponašanja kod učenika u osnovnoj školi, gimnaziji, stručnoj četverogodišnjoj i stručnoj trogodišnjoj školi. Ponašanje učenika procjenjivali su razrednici te je dobiveno da se po raznolikosti i učestalosti nasilničkoga ponašanja statistički značajno ističu srednje stručne četverogodišnje i trogodišnje škole. Dakle, ponašanje učenika može biti povezano s njihovim vrijednostima. 
Veže li se određeno ponašanje doista uz određenu školu? I jesu li strukovne škole sklonije problematičnijim ponašanjima i zašto? Brojna istraživanja bave se ovim pitanjima, a jedno od njih je i sljedeće.

Cilj istraživanja bio je utvrditi vrijednosne orijentacije reprezentativne podgrupe srednjoškolaca srednjih stručnih škola Primorsko-goranske regije.

U istraživanju je sudjelovalo 760 sudionika deset srednjih stručnih škola u Rijeci i Opatiji.

Iz rezultata eksploratorne komponentne analize izvedeno je nekoliko važnih zaključaka. Komponentna struktura upitnika primijenjenog na učenicima strukovnih škola znatno se razlikuje. Raspored tvrdnji po komponentama sugerira da učenici strukovnih škola ne diferenciraju samoostvarujuću i konvencionalnu orijentaciju. Umjesto navedene podjele, učenici uz konglomerat samoostvarujuće i konvencionalne orijentacije diferenciraju još i religijske, pacifističke i altruističke vrijednosti te vrijednosti u čijoj je osnovi zabava, autonomija i uzbuđenje. Stoga učenici srednjih strukovnih škola posebnu važnost pripisuju diferencijaciji navedenih vrijednosti.

Eksploratorna komponentna analiza pokazala je i da se na uzorku učenika strukovnih škola mogu diferencirati i specifične ležerne hedonističke vrijednosti usmjerene na autonomiju, zabavu, komfor i izazove, što možemo lako razlikovati od aktivnih hedonističkih vrijednosti s karakterom imperativa i dominacije, poput ugleda, moći, utjecaja, zarade i standarda. 

Smatrate li da su učenici strukovnih škola skolniji problematičnom ponašanju i zašto? I je li teško predavati u takvim školama?